Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr sci. med. Nikola Vukašinović - Specijalista neurologije

Dr sci. med. Nikola Vukašinović

Specijalista neurologije

Dr sci. med. Nikola Vukašinović - Specijalista neurologije

Dr sci. med. Nikola Vukašinović

Specijalista neurologije

O lekaru

Dr Nikola Vukašinović  je neurolog iz Niša. U privatnoj praksi radi u Nišu i Aleksincu. Svoju karijeru započeo je na Intenzivnoj nezi Neurološke klinike u Nišu.
Doktor je poznat po uspešnom radu sa pacijentima koji su doživeli moždani udar.
Uža oblast interesovanja dr Vukašinovića su:

Dr Vukašinović se konstantno usavršava u oblasti neurologije. Aktivno učestvuje na kongresima i edukacijama širom zemlje i inostranstva, često i kao predavač.
Autor je i koautor više naučnih radova iz oblasti neurologije.
Pregled kod dr Nikole Vukašinović možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na broj 060/0687-461.

Popunite Formular za Zakazivanje:

Unesite sve potrebne informacije o pacijentu i odaberite željeni termin pregleda.

Potvrdite i Primite SMS Potvrdu:

Nakon popunjene forme, dobićete SMS poruku sa potvrdom termina i svim potrebnim detaljima o pregledu.

Cenovnik usluga

Naziv usluge Cena
Pregled neurologa

5,000 RSD


*Cene su podložne promenama bez prethodne najave. Trudimo se da sve informacije budu tačne, ali mogućnost greške postoji, pogotovo usled promene kursa ili iz tehničkih razloga. Ukoliko se desi da cena usluge nije ista kao kao ona na sajtu u trenutku rezervacije, obavestićemo Vas telefonom ili putem emaila o ispravnoj ceni i ponuditi Vam da je prihvatite ili odustanete od rezervacije.

O lekaru

Dr Nikola Vukašinović  je neurolog iz Niša. U privatnoj praksi radi u Nišu i Aleksincu. Svoju karijeru započeo je na Intenzivnoj nezi Neurološke klinike u Nišu.
Doktor je poznat po uspešnom radu sa pacijentima koji su doživeli moždani udar.
Uža oblast interesovanja dr Vukašinovića su:

Dr Vukašinović se konstantno usavršava u oblasti neurologije. Aktivno učestvuje na kongresima i edukacijama širom zemlje i inostranstva, često i kao predavač.
Autor je i koautor više naučnih radova iz oblasti neurologije.
Pregled kod dr Nikole Vukašinović možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na broj 060/0687-461.

Više informacija

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Radno Iskustvo

Klinika za neurologiju KC Niš

Poliklinika Natus

Poliklinika Dr Nikolić

Fiziomedika 018

Članstvo

Srpsko lekarsko društvo

Lekarska komora Srbije

Oblasti Medicine

Neurologija

Specijalizacija

Neurologija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 3704

  1. Poštovani,
    vezano za odgovor od 13.07.2008., pošto sam u međuvremenu uradila EMNG, a vezano za bol u desnoj nozi rezultat je sledeći: nalaz pokazuje leziju korenova L5 i S1 obostrano, izraženije desno, bez znakova sveže denervacije.
    Da li se to leči ili može samo da se zaleči nekim terapijama?

    Odgovoreno: 18. 09. 2008.
    • Dr sci. med. Nikola Vukašinović
      Poštovana,
      naravno, kao i sve na kičmi u velikoj meri se može lečiti, tj.zalečiti. Preporučujem tbl.Rantudil forte 2x1, tbl.Sirdalud 4mg 2x1 i rehabilitaciju uz odgovoran odnos prema kičmenom stubu (izbegavanje dizanja tereta, spavanje na što tvrđem krevetu, često presvlačenje, a ne sušenje znoja na telu.
      Pozdrav
  1. Hantingtonovu bolest kakva je to bolest kako se otkriva i kakvi su njeni simptomi?

    Odgovoreno: 18. 09. 2008.
    • Dr sci. med. Nikola Vukašinović
      Poštovani,
      Bolest je nasledna, po pravilu se dominantno nasleđuje i izuzetno se može javiti u osoba koje su imale zdrave roditelje. Najčešće počinje u četvrtoj ili petoj deceniji, ali je moguća pojava i u detinjstvu. Kod starijih bolest sporije napreduje. Klinička slika ima dve osnovne komponente - nevoljne pokrete i psihičke promene. Međutim, ove promene se ne moraju javiti istovremeno niti moraju biti istog intenziteta. Horeični pokreti (drhtanje, klimanje mišića) prvo zahvataju ruke i lice, da bi kasnije obuhvatili celokupnu muskulaturu. Govor postaje dizartričan i eksplozivan. Kod rigidne forme sa akinezijom klinička slika odgovara parkinsonizmu. Češće se javlja kod dece, ali se vidi i u odmakloj bolesti, posle horeične faze. Od psihičkih promena u ranijoj fazi se javljaju karakterne promene i izmene emocionalnog života. Mogu biti sumnjičavi, impulsivni, razdražljivi, ekscentrični ili depresivni. Ranije ili kasnije počinje intelektualno propadanje, ali ono ne mora da bude tako izraženo. Demencija kod ove bolesti se navodi kao prototip tzv. subkortikalnih demencija čije su osnovne karakteristike teško oštećenje pamćenja, smanjenje frontalnih egzekutivnih sposobnosti kao i vizuoprostorne i perceptivne moći, apatija, inercija, bradipsihija. Ovi se bolesnici često povređuju i neki umiru od subduralnog hematoma. Inače, bolest je progresivna i u proseku završava letalno za 15 godina. Nažalost, ne postoji lečenje koje može da uspori ili zaustavi bolest, niti da utiče na već razvijene kognitivne ispade. Zato je terapija usmerena na poboljšanje motornih, emocionalnih i psihotičnih poremećaja. Lek izbora za horeične pokrete je haloperidol. Horeične pokrete treba suzbijati tek kada postanu izraženi i kada ometaju motoriku bolesnika jer neželjeni efekti neuroleptika mogu biti neprijatni. Emocionalni i psihotični poremećaji mogu se lečiti i drugim antipsihoticima, a koriste se i sedativi i antidepresivni lekovi. Novija saopštenja ukazuju da Rilusol može da dovede do trajnijeg poboljšanja psihomotorne brzine i ponašanja ovih bolesnika. Grupa francuskih naučnika ispituje dve nove genske terapije koje bi se koristile u suzbijanju Hantingtonove bolesti, naslednog neurodegenerativnog oboljenja, koje je danas neizlečivo. Prva tehnika, koju proučava grupa naučnika iz Komesarijata za atomsku energiju, je korišćenje "neurozaštitnog" molekula, zvanog "cilijarni neurotrofni faktor" (CNTF), koji bi pomogao mozgu da se zaštiti od degenerativnih efekata Hantingtonove bolesti. Drugi, eksperimentalniji pristup je dezaktiviranje gena koji je izazivač bolesti uz pomoć virusnog vektora.
      Pozdrav
  1. Imam problem sa glavom. Išao sam kod doktora i kažu sve je u redu, a meni glava ne prestaje. Siptomi glavobolje su vrtoglavica povraćanje i mučnina u vratu, a isto imam bol u nogama malaksalost u celom telu.
    Koje je Vaše mišljenje?
    Pozdrav,
    Sead

    Odgovoreno: 18. 09. 2008.
    • Dr sci. med. Nikola Vukašinović
      Poštovani, glavobolja je jedan simptom, a vrtoglavica drugi. Ne može vrtoglavica da bude simptom glavobolje. Niste dovoljno rečiti u opisu Vaših tegoba. Kad, u kojim okolnostima imate tegobe, da li su svakodnevne, danju, noću, kako prestaju? Da li uopšte imate glavobolje i kakvog su karaktera (tišteće, pulsirajuće i dr.)? Da li bolujete od nekih drugih oboljenja? Da li imate osećaj ukočenosti u vratu? Kakav Vam je krvni pritisak? Kakav Vam je vid? Uradite laboratoriju sa krvnom slikom, rentgen vratne kičme, dopler krvnih sudova vrata i MR mozga. Do tada predlazem terapiju tbl.Mg 150 2x1, tbl.Cavinton 5mg 3x1 (posle jela), tbl.Cardiopirin 100 1x1, tbl.Rantudil forte 2x1.
      Pozdrav
  1. Molim Vas da mi kažete nesto o kompresivnoj spondilotičnoj mijelopatiji. Kakva je to bolest, kako se leči i kakve su šanse za oporavak.
    Pozdrav.

    Odgovoreno: 17. 09. 2008.
    • Dr sci. med. Nikola Vukašinović
      Poštovana,
      spondiloza (okostavanje) najčešće vratne kičme pritiska i sužava kičmeni kanal te dovodi do oštećenja mijelina (omotaca) i daje mijelopatiju sa svojim simptomima koji su različitog intenziteta i zastupljenosti od osobe do osobe. Zavisi u kojoj meri je izražena što se vidi na MR. Terapija je rehabilitacija uz lekove tipa tbl.Rantudil forte 2x1, tbl.Sirdalud 4mg 2x1 a kod težih formi i hirurška intervencija na kičmi.
      Pozdrav
  1. Javljam se sa pitanjem gde i kako uraditi komplet EP što ste mi Vi doktore Vukašinoviću preporučili, pošto se moja majka raspitivala ovamo kod nas, pa su nešto slabo upućeni u tu tematiku.
    Pozdrav i hvala unapred

    Odgovoreno: 17. 09. 2008.
    • Dr sci. med. Nikola Vukašinović
      Poštovana,
      EP se mogu raditi u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu na Neurološkim Klinikama, odn. Institutima, a moguće i u manjim gradovima, ali to ne znam. U Nišu imate i privatno mogućnost.
      Pozdrav

Prikazano 3151-3155 od ukupno 3704 pitanja

Zakažite pregled kod Dr sci. med. Nikola Vukašinović