Oblasti medicine
Grad
Jezici
O doktoru
Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator/supervizor u okviru edukacije ove asocijacije. Član je Glavnog odbora Evropske asocijacije bihejvioralno kognitivnih terapeuta kao i Jugoslovenskog udruženja psihoterapeuta. Član je Evropske i Svetske asocijacije psihijatara.
U svakom slučaju ako želite da pokušate sa ovom vrstom psihoterapije, bilo bi dobro da se obratite edukovanom terapeutu, obzirom da je to jedini sigurni način da nećete nešto pogrešno da uradite ili primenite.
Imam 28 godina i u poslednje vreme me muči čudan problem. Kada sam u nekom zatvorenom prostoru imam osećaj kao da će sve da eksplodira i ja tada osećam veliki strah. Užasno se uznemirim i neprijatno mi je da tada to nekome kažem. Inače sam se u pubertetu lečila od depresije.
Poštovana,
Vaš problem liči na klaustrofobiju, ali je opis tegoba oskudan i ne toliko tipičan. Nemojte da čekate da se problem usloži, javite se psihijatru koji će, uz dodatne podatke, tačno odrediti o čemu se radi kod Vas i da li je potrebno lečenje. Strahovi imaju lošu naviku da se šire i generalizuju, tako da što pre počnete sa lečenjem, manje je šanse da se bolest proširi.
Vaše tegobe su se malo usložile od početka bolesti. Ako me pitate da li treba ponovo da krenete sa lečenjem, moj odgovor je DA, što pre ! Vaše stanje je na sreću rešivo! Ukoliko ste se predomislili i rešili da pijete lekove, Ksalol nije lek koji će rešiti Vaše tegobe. Ako ga uzimate već devet meseci, trebalo bi ga izbaciti jer može da se desi da postanete zavisni od njega (ako već niste). Za socijalnu fobiju, ali i za panični poremećaj je lek izbora paroxetin (može i venlafaksin) – naravno, uključenje samo nakon pregleda lekara koji će proceniti da li treba i da li smete da pijete ovu grupu lekova, obzirom da Vaše tegobe mogu biti i u sklopu nekih drugih oboljenja. Ako niste bili na kognitivno bihejvioralnoj psihoterapiji, savetujem Vam da pokušate i sa ovim vidom psihološke pomoći jer je to terapija izbora i za fobije i za panični poremećaj.
Imam 22 godine i agorofobiju. Pre godinu dana sam primetila kod sebe simptome straha, strah je nastajao ničim izazvan, na ulici, u prevozu, na kraju i kod kuće. Simptomi su mi se javili u Beogradu, gde sam studirala. Inače nisam iz Beograda i jako mi je teško palo odvajanje od kuće i porodice. Iako su u Beogradu bili svi moji prijatelji, ja sam bila usamljena. Sve više sam se zatvarala u sebe i jedina svetla tačka bio mi je fakultet. Nikome nisam govorila o svom problemu tj. o napadu straha. Taj panični napad obično je trajao nepuni minit, a meni se činio kao večnost. Manifestovao se lupanjem srca, znojenjem dlanova, osećajem bespomoćnosti, ko da ću pasti u nesvest. Problem je uočila moja drugarica i tako je krug onih koji znaju šta mi se dešava počeo da se širi. Moji roditelji su dosli u Beograd po mene i vratili me kući gde sam uz njihovu podrsku započela lečenje. Psihijatar je dijagnostikovao da imam panične atake udružene sa agorofobijom. Pored medikamentozne terapije redovno sam odlazila kod psihologa. Moje lečenje traje već deset meseci. Sada sam mnogo bolje, ponovo funkcionišem sama i prošla me je kriza, ali muči me to što mi je lekar preporučio da ostavim lekove, a ja se plašim da će bez njih moje tegobe ponovo početi. Saznala sam i to da je taj moj poremećaj recidivirajući i da se nikada ne zna da li ću i kada ponovo imati probleme. Da li postoji neko trajno rešenje za moj problem i da li je tačno da je hipnoza idealan oblik terapije za fobična stanja?
Poštovana,
Tačno je to da se Vaše stanje može vratiti i to najčešće nakon nekog stresnog perioda, nakon teže iscrpljenosti (recimo, zbog obimnog rada, teže prehlade itd.), ako uzimate psihostimulativne preparate (kafa u velikoj dozi, energetska pića, neke droge poput marihuane, LSD itd.). Medjutim, ako lekove uzimate u propisanoj dozi i dovoljno dugo (po protokolu godinu dana), rizik od nove epizode se značajno smanjuje jer će se pozitivne promene u mozgu učvrstiti. Da bi se dobro stanje što duže održalo, u velikoj meri pomaže i bihejvioralno kognitivna terapija jer Vas uči kako ćete da držite strahove pod kontrolom, a u slučaju da pokušaju da se ponovo jave, kako ćete ih zaustaviti. Ono što treba da znate je da postoji verovatnoća da nikada više nemate probleme koje ste imali, te ne treba živeti u stalnom isčekivanju jer upravo to doprinosi da se Vaše tegobe vrate. Ako ipak primetite u nekom trenutku da strahovi ponovo dolaze, ono što je najvažnije je da se odmah javite lekaru i sprečite da se osećate onoliko loše kao predhodni put. Što pre započnete novu terapiju (ukoliko bude potrebna) to će se tegobe brže i lakše povući i opet ćete živeti normalno.
Na osnovu Vašeg nepotpunog opisa najverovatnije se kod Vas radi o agorafobiji sa paničnim atacima. Za ovo stanje Seroxat je terapija izbora i po protokolu sa uzima oko godinu dana, najpre u dozi koja Vam je pomogla da rešite tegobe, a onda se doza smanjuje na dozu održavanja do godinu dana. Koliko treba povećati dozu, koliko dugo treba ostati na toj dozi i kada treba smanjivati odredjuje lekar – psihijatar. Što se tiče Ksalola on se koristi samo u početku terapije a nakon toga se postepeno isključuje tako da se ostane samo na antidepresivu.
Prikazano 146-150 od ukupno 192 pitanja