Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/517-859 Za zakazivanje telefonskim putem 063/517-859

Dr Feelgood odgovara

Zašto grickalice nisu dobre?
Pitanje: Redovno treniram i nemam problema sa kilogramima iako ,,živim” na slatkišima i grickalicama. Roditelji mi stalno pričaju da to nije zdravo, ali ja se odlično osećam i u proseku uzimam optimalni broj kalorija. Želim da čujem Vaš sud o tome.

M. L.

Doktor Feel Good odgovara: Bez obzira na to koju težinu pokazuje vaša vaga, pa čak i pod uslovom da Vam je težina po svim parametrima idealna, ako živite na hamburgerima, picama, pire krompiru ili čokoladama, podrazumeva se da ne živite zdravo. Vaše telo možda ,,na oko” izgleda lepo, ali Vam organizam pati. Posledica nepravilne ishrane je pad imuniteta, a samim tim pojačava se rizik od oboljenja.
Ako nam za jedan dan treba 1.600 kalorija, to pitanje ne možemo rešiti tako što ćemo uneti tačno tu količinu u kombinaciji, primera radi, tri čokolade i dva sladoleda. Prosti šećeri nisu zdravi i predstavljaju jedan od osnovnih uzroka gojaznosti. Dakle, Vaši roditelji jesu u pravu kada Vas upozoravaju na nezdravi način života koji vodite i trebalo bi što pre da promenite navike u ishrani. Umesto prostog šećera koristite proizvode bazirane na voćnom šećeru (fruktozi) ili ječmenom sladu (malteksu). Med je lek, pa ga treba uzimati u umerenim količinama, jedna do dve kašičice dnevno. Najadekvatnija zamena za slatkiše je voće, all i tu treba biti oprezan.

Šetnja ili trčanje?

Pitanje : Da li šetnja može da zameni trčanje ili neke druge oblike vežbanja. Da li šetnja ima prednosti u odnosu na neke napornije aktivnosti kao što je npr. trčanje? Nataša

Doktor Feel Good odgovara: Šetnja je jedan od najboljih vidova rekreacije jer se angažuje velika grupa mišića i najmanje opterećuje kardiovaskularni sistem. Hodanje ima blagotvomo dejstvo kod osoba kod kojih postoji rizik od visokog krvnog pritiska i povišenog šećera, kao i kod osoba koje žele da smršaju. Dok šetate trebalo bi da osetite blagi napor, da Vam disanje bude naglašeno, ali da možete da pričate dok koračate. S druge strane, šetnja neće imati efekta ako ne osećate nikakav napor. Hodanje bi trebalo da traje od 35 do 45 minuta i idealno bi bilo kada biste ga upražnjavali tokom cele nedelje. Izbegavajte šetnju u kasnim večernjim satima jer je tada metabolizam usporen i organizam treba da miruje, a ne da luči adrenalin koji može da ometa san.

Najveći ženski strahovi

Pitanje: Žene neprekidno pričaju o kalorijama. Molim Vas da mi stručno objasnite njihovu ulogu u našem organizmu kao i pojam bazalnog metabolizma.
Ivana, Beograd

Doktor Feel Good odgovara: Dnevni unos kalorija trebalo bi da bude u balansu sa dnevnom potrošnjom. Ako unosite u organizam više hrane nego što je potrebno, ona se taloži u obliku masti i dovodi do gojaznosti koja je povezana sa mnogim zdravstvenim problemima - bolestima srca, povišenim krvnim pritiskom (hipertenzija), šećernom bolešću (dijabetes), zloćudnim tumorom (karcinom), i ostalim hroničnim oboljenjima. Gojazna osoba je dva do tri puta više izložena riziku od prerane smrti, nego osoba normalne težine i sa dozvoljenom količinom masti u telu. Osim toga, gojaznost povlači za sobom i mnoge socijane probleme.
Međutim, ako unosimo manje hrane nego što nam je potrebno, naše telo pati, imunitet opada, a samim tim faktor rizika za nastanak mnogih poremećaja i bolesti postaje mnogo veći. Veoma je važno da hrana koju konzumiramo bude raznovrsna, jer jednolična ishrana, bez obzira na količinu (izbalansiran energetski kalorijski unos sa potrošnjom), može da izazove mnoge poremećaje u organizmu. Optimalna dnevna potrošnja energije “udovoljava potrebama bazalnog i radnog metabolizma. Bazalni metabolizam je količina energije potrebna da se osnovne životne funkcije održe u normali. To je energija koju trošimo i kada ništa ne radimo, na primer dok dišemo ili spavamo. Na bazalni metabolizam utiču visina, težina, pol, telesna površina, godine, klimatski uslovi i stepen uhranjenosti. S druge strane, potrebno je osigurati i odgovarajuću energijuu za radni metabolizam. Tu pre svega treba voditi računa o vrsti posla kojim se bavimo, jer neko radi manje, a neko više.

Dr Feel Good zanimljivosti

 
  • Gojazna osoba je dva do tri puta više izložena riziku od prerane smrti nego osoba normalne težine i sa dozvoljenom količinom masti u telu. Osim toga, gojaznost povlači i mnoge socijalne probleme.
  • Svetska zdravstvena organizacija kaže da se 30% dnevnog unosa hrane sastoji upravo od masti. One su energetska rezerva, oblažu vitalne organe, neophodne su za sintezu hormona i apsorpciju vitamina rastvorjivih u mastima (tzv. Liposolubilnih vitamina A, D, E, K). Ipak, nisu sve masti iste. Zasićene masne kiseline - “loše masti”, trebalo bi da čine najviše 10% od predviđenih 30% ukupnog dnevnog unosa masti, dok bi ostatak trebalo da čine “dobre masti” (nezasićene masne kiseline).

Podeli tekst:

Dr Saša Plećević (Dr Feelgood) poznat je kao fitnes trener posvećen širenju reči o sportu i zdravim stilovima života. Specijalista je anesteziologije sa reanimatologijom.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 5

  1. Milena Perić 14.03.2011

    Već nedelju dana sam na dijeti  koju mi je preporučio nutricionista. Zanima me koliko vremena treba da prođe da masne naslage počnu da se tope?


  2. Gordana Ž. 13.03.2009

    Konačno i doktor Feel good da nam pomogne svojim savetima. Ja sam imala problem i doktor me je lepo uputio šta da radim, kako da vežbam i hranim se i mogu da kažem da se sada mnogo bolje osećam.


  3. Administrator 11.03.2009

    Pitanja za Dr Feel good - a možete postaviti u redovnoj rubrici "Pitajte lekara", sa naglaskom da je pitanje upućeno njemu.


  4. Nikša 06.03.2009

    Oće li mi ko reći kako da postavim pitanje doktoru Feel good-u?


  5. Dragana 05.03.2009

    Čudo je ovaj Doktor Feel good. Drago mi je da postoji tako svestrana ličnost. Nadam se da će ova pitanja i odgovori koje dr. Feelgood daje mnogima pomoći. Meni su pomogli.


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde