Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (93587)

  1. postoji li vise vrsta stentova u zavisnosti od kog su materiala i od njihove namene.unapred hala na odgovoru.

    Odgovoreno: 15. 05. 2007.



    • Stentovi se mogu deliti na:
      1.stentove obložene lekom
      2.stentove neobložene lekom ili gole metalne stentove

      Prema veličini stratova(okca) mogu biti
      1.otvorenog dizajna
      2.zatvorenog dizajna

      Mogu biti napravljeni od:
      1.čelika
      2.legura
      3.magnezijuma (resorptivni)

  1. Poštovani dr Perišiću, nedavno sam saznala za ovaj sajt pa Vas molim da mi odgovorite na neka pitanja koja su vezana za zdravstvene probleme koje ima moja majka. Ona je napunila 70 godina, i u julu 2006.g. nakon kardiografskog nalaza u Opštoj bolnici u Pančevu konstatovan je sledeći nalaz: 'Leva pretkomora nije uvećana bez stranih masa, mitralni kuspisi su skleroticni,smanjene pokretljivosti, leva komora nije uvecana, ocuvane globalne sistolne funkcije, EF je procenjena na 65%, u toku pregleda nisu registrovani regionalni poremecaji pokretljivosti zidova leve komore. Nema perikardnog izliva. Aorta je normalnog promera u korenu, aortna valvula je trivelarna, kuspisi su sklerotični, smanjene pokretljivosti, desna pretkomora nije uvećana, triskupidni kuspisi su tanki pokretni, desna komora nije uvećana, trikuspidni kuspisi su tanki pokretni, desna komora nije uvecana, plucna valv i plucna art izgledaju normalno. Aortna valv max V 4,7 m/s, max GP 89,5 mmhg, sr GP 42,6 mmhg. Nakon ovog nalaza dobila je uput za Institiut za kardiovaskularne bolesti Dedinje gde je zakazan transtorokalni pregled 07.7.2006.g. i nadjeno je da boluje od SOAS i da se uradi EHO srca. Eho srca je potvrdio dijagnozu pančevačke bolnice i mišljenje konzilijuma lekara sa Dedinja je bio a operacija 'aortne valvule'. Sada se nalazi na listi čekanja za operaciju za neki period od oko 1 godine. Uredno pije: simvor, presolol, tablete za izbacivanje tecnosti, enalapril, i ide na tromesečne preglede kod kardiologa u Pančevu. Napominjem da ima i povisene vrednosti ukupnog i tzv. loseg holesterola dok su joj triglieridi u redu. Secer je na granici od 6 do 6,7 pa cak 7,8. Problem je u tome sto moja majka ne bi da se operise s obzirom na njene godine (godiste 1937.). Moje je pitanje da li sa lekovima koje pije, zao mi je sto nisam navela precizno, i sa urednim nacinom zivota - dijetalnom ishranom, moze da poboljsa stanje ili da ga odrzava (sa urednom terapijom dovela je pritisak na normalan nivo, dok se nivo holestera nesto ne smanjuje i pored terpije Simvorom, i koliko dugo Simovr moze da se pije bez kontrole jetre? Sa zahvalnoscu , Milena

    Odgovoreno: 15. 05. 2007.


    • SOAS (Stenosis ostii arteriosi sinistri) predstavlja bolest aortne valvule gde dolazi do progresivnog suženja aortnog ušća koje sa normalnih 4 do 6 kvadratnih cm površine dođe na površinu manju od 1 kvadratnog cm. U toj situaciji je jako otežan izgon krvi iz srca i dolazi do porasta pritiska u levoj komori, koja mora da se napreže da bi istisla krv, i tako se stvara gradijent (koji je kod Vaše majke 89mmHG). Kada gradijent pređe 70mmHG pacijent je za operativno lečenje. SOAS je najnepredvidljivija srčana mana i zato sam mišljenja da je operacija potrebna jer se ova mana ne može lekovima kontrolisati dovoljno dobro. Dozu Simvora treba povećati da bi holesterol pao a predlažem prvu kontrolu posle 3 meseca uzimanja leka.

  1. Postovani doktore postavio bih vam pitanje u vezi ubrzanog rada srca,srcanoj frakvenciji,koji je optimalan broj otkucaja srca u minutu i sta sve moze biti uzrok povremenom "lupanju" srca. Dodatni podatak o zdravstvenom stanju - usporena funkcija tiroidne zljezde. Unapred hvala, Dragan

    Odgovoreno: 15. 05. 2007.

    •  Poštovani Dragane, normalna srčana frekvenca je između 60 i 80 ali se može tolerisati donja do 50 i gornja do 90. Preko toga govorimo o bradikardiji i tahikardiji. Povremeno "lupanje" srca može biti subjektivni osećaj ekstrasistola (prevremenih srčanih udara) ili kratkotrajnih ubrzanja srčanog rada a uzroka ima jako mnogo, od onih fizioloških pa do onih u raznim bolestima.

  1. Poštovani gospodine Perišiću, Već sam Vam jednom pisala na temu o dejstvu lekova Plavixa i Cardiopirina, i zahvaljujem Vam se na odgovoru. Dijagnozu Syndroma Takayasu sam dobila prošle godine posle 2 meseca lutanja od doktora da doktora. Ležala sam na Reumatološkom Institutu u BG-u i redovno idem na kontrole i tamo i na KBC Dedinje.Odgovaram kao pacijent svim karakteristikama te bolesti ( imam 31 god,6 meseci sam imala temperaturu, oslabila sam,odsustvo pulsa u desnoj ruci,i labaratoriske analize su ukazivale na jaku upalu). Sada sam dobro. Koristila sam terapiju 8-9 meseci i pre mesec dana je ukinuta da bih mogla da planiram porodicu. Čak se i puls u desnoj ruci palpira, ali manjim intezitetom u odnosu na levu. Temperaturu merim redovno i veoma, veoma retko je imam. Moje pitanje za Vas je sledeće: možete li mi malo detaljnije reći o toj bolesti. Neki put me uhvati strah pa se pitam da li je moguće da mi pukne arterija pri nekom naporu? Kako se živi sa tim? Ili je sve to možda bila neka prolazna slabost organizma? Unapred Vam se zahvaljujem od srca, jer znam da ću dobiti iscrpan odgovor? S poštovanjem Jelena

    Odgovoreno: 08. 05. 2007.


    • Poštovana Jelena, Takayasu (Takajaši) arteritis predstavlja upalni proces koji zahvata zidove aorte i njenih grana, nepoznate etiologije.Češće se javlja kod osoba ženskog pola između 15 i 320 godina starosti. Klinička slika i dijagonza. - Kod polovine bolesnika javlja se generalna slabost sa osećajem nelagodnosti, groznicom, noćnim preznojavanjem, gubitkom telesne težine, atralgijama i zamorom. Često su ove tegobe praćenje anemijom i povećanim vrednostima sedmentacije eritrocita. Ova početna faza bolesti se često progredira stanjem koje se karakteriše upalnim procesom i nekrozom zidova aorte i njenih grana. Kod druge polovine bolesnika sa Takajašijevim artritisom javljaju se samo kasnije vaskularne promene, bez gore navedenih simptoma i znakova. U odmaklom stadijumu upalnog procesa aorte dolazi do slabosti njenih zidova sa formiranjem lokalizovanih aneurizmi. Zidovi luka aorte su posebno osetljivi. Kod mnogih bolesnika bolest se smiri i klinički tok ide blago ali može biti i drugačije. Terapija: -akutno smirenje procesa visokim dozama kortikosteroida -energično lečenje hipertenzije -po potrebi hirurški tretman ili angioplastika balonima

  1. Gospodine Perisicu,molim vas da mi odgovorite i date savet.Naime vec godinama imam aritmije i nakon nekih pregleda i EKG-a jednostavno lekar kod koga sam isla nije znao sta je po sredi i tvrdio je da nikad takav EKG nije video,a konsultovao se i sa nekim kolegama koji takodje nisu znali sta je u pitanju,pa mi je ipak prepisao terapiju.Naproksen i Diazepam pijem,ali samo po potrebi.Aritmije nisu bile ucestale,ali u poslednjih dva meseca imam jako velikih tegoba.Imam non-stop aritmiju,osecam nenormalno veliki umor,ponekad mi je muka,a nekada kasljem i na kraju i povracam.Kada legnem pocne aritmija drugacija nego kada sedim,gusi me jace,otkucaji su mnogo jaci i povremeno kao da srce napravi zastoj i zatreperi.Posle jakog otkucaja ide normalan otkucaj,pa opet jak,a zatim dva normalan,pa jak otkucaj i ponekad zastoj i treperenje.Pri takvom radu gusenje postaje sve jace tako da moram da ustanem i sedim sve dok mi tablete ne regulisu takvo stanje.Imam hronico nizak pritisak 110/65,! ali u poslednje kad krene aritmija pritisak mi je 130/50 ili 140/60.Nisam hipohondor tako da se ne plasim i znam da strah nije razlog aritmiji,ali se desi u toku dana ako se nesto iznervieram da krene aritmija bez obzira na lek koji sam popila.Nisam vam jos napomenula da imam grcenje srca i probadanje ispod levog rebarnog luka.Ako bi ste zeleli da pogledate te rezultate od EKG-a mogu vam poslati putem e-maila.Bas bih volela da znam sta je u pitanju i kako treba da se lecim jer mi ovo stanje ne dozvoljava da normalno funkcionisem zbog gusenja.Unapred zahvalna za savet i odgovor.Mirjana

    Odgovoreno: 08. 05. 2007.


    • Poštovana Mirjana, pošaljite dokumentaciju putem e-maila (upakujte slike u formate da budu male) ili stavite fotokopije u kovertu i pošaljite na adresu:
      doc dr Zoran Perišić
      načelnik odeljenja invazivne dijagnostike
      Klinika za kardiologiju
      Klinički Centar u Nišu
      Bulevar Zorana Đinđića 48
      18000 Niš

Prikazano 2836-2840 od ukupno 2916 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460