Kontroverzna dijeta doktora Atkinsa, poznatog kao čoveka koji je promovisao životni stil koji ga je koštao života, nakon dvogodišnje studije ipak je proglašena zdravom i najdelotvornijom.
Zagovornici prehrane s visokim udelom proteina i osiromašene ugljenohidratima, poznate i kao Atkinsova (mesna) dijeta, konačno mogu u miru nastaviti s lifestyleom kardiologa dr.Roberta Atkinsa oko kojeg su se dizale brojne kontroverze.
Naime, jedna od najpopularnijih svjetskih dijeta proglašena je nakon dvogodišnje studije jednako sigurnom kao i konvencionalna niskokalorična dijeta. Jednako dobro je prošla i tzv. mediteranska dijeta, odnosno ona temeljena na šarenoj paleti povrća i voća, kao i konzumaciji ribe i belog mesa.
Naravno, istraživanje je pokazalo da su ispitanici gubili više na težini na dijeti s niskim udelom ugljenohidrata nego oni na običnoj dijeti koja "sabira" kalorije. Ispitana su 322 dobrovoljca, a ispitivanje su vršili naučni timovi iz Izraela, Amerike i Nemačke.
"Istraživanje je pokazalo da ne postoji univerzalna dijeta. Verujemo da smo studijom otvorili vrata za medicinsko prihvatanje mediteranske i dijete s niskim udelom ugljenohidrata kao sigurne i delotvorne alternative za pacijente, na osnovu njihovih ličnih preferencija kao i ciljeva intervencije", rekao je voditelj istraživanja dr.Iris Shai, s odeljanja za epidemiologiju na Univerzitetu Ben-Guiron u Negevu, Izrael.
Ispitanici koji su se hranili po niskokaloričnom principu tokom dve godine izgubili su u prosjeku do 3 kilograma, 'mediteranci' do 4,5 kg, a atkinsovci i do 4,6 kg. Većina je kilograme izgubila u prvih šest meseci dijete. Ali rezultate treba uzeti s rezervom, jer 85% ispitanika čine muškarci, upozoravaju znanstvenici.
Dijeta s niskim udelom ugljenohidrata pokazala se najboljom u snižavanju nivoa lošeg holesterola, dok su sve dijete imale jednako blagotvorne efekte na jetru i zapaljenske procese u organizmu.
U srži Atkinsove dijete su proteini, odnosno masnoće, a cilja se na eliminaciju šećera, hleba, pirinča i testenine (do 20 g dnevno), kako bi se organizam doveo u stanje ketoze i počeo trošiti uskladištene masnoće. Iako je imala jako dobar odziv, posebno među muškarcima, dijeta je pala u drugi plan nakon upozorenja medicinske zajednice zbog mogućeg povećanja "lošeg" holesterola u krvi, odnosno rizika od obolevanja od kardiovaskularnih bolesti kao i bubrežnih smetnji.
Sam Atkins je na neki način opovrgnuo svoje propovedanje kada je otkriveno da je doživio srčani udar (i spletom nesretnih okolnosti umro) iako je 40 godina živio na svojoj dijeti.
Zagovornici prehrane s visokim udelom proteina i osiromašene ugljenohidratima, poznate i kao Atkinsova (mesna) dijeta, konačno mogu u miru nastaviti s lifestyleom kardiologa dr.Roberta Atkinsa oko kojeg su se dizale brojne kontroverze.
Naime, jedna od najpopularnijih svjetskih dijeta proglašena je nakon dvogodišnje studije jednako sigurnom kao i konvencionalna niskokalorična dijeta. Jednako dobro je prošla i tzv. mediteranska dijeta, odnosno ona temeljena na šarenoj paleti povrća i voća, kao i konzumaciji ribe i belog mesa.
Naravno, istraživanje je pokazalo da su ispitanici gubili više na težini na dijeti s niskim udelom ugljenohidrata nego oni na običnoj dijeti koja "sabira" kalorije. Ispitana su 322 dobrovoljca, a ispitivanje su vršili naučni timovi iz Izraela, Amerike i Nemačke.
"Istraživanje je pokazalo da ne postoji univerzalna dijeta. Verujemo da smo studijom otvorili vrata za medicinsko prihvatanje mediteranske i dijete s niskim udelom ugljenohidrata kao sigurne i delotvorne alternative za pacijente, na osnovu njihovih ličnih preferencija kao i ciljeva intervencije", rekao je voditelj istraživanja dr.Iris Shai, s odeljanja za epidemiologiju na Univerzitetu Ben-Guiron u Negevu, Izrael.
Ispitanici koji su se hranili po niskokaloričnom principu tokom dve godine izgubili su u prosjeku do 3 kilograma, 'mediteranci' do 4,5 kg, a atkinsovci i do 4,6 kg. Većina je kilograme izgubila u prvih šest meseci dijete. Ali rezultate treba uzeti s rezervom, jer 85% ispitanika čine muškarci, upozoravaju znanstvenici.
Dijeta s niskim udelom ugljenohidrata pokazala se najboljom u snižavanju nivoa lošeg holesterola, dok su sve dijete imale jednako blagotvorne efekte na jetru i zapaljenske procese u organizmu.
U srži Atkinsove dijete su proteini, odnosno masnoće, a cilja se na eliminaciju šećera, hleba, pirinča i testenine (do 20 g dnevno), kako bi se organizam doveo u stanje ketoze i počeo trošiti uskladištene masnoće. Iako je imala jako dobar odziv, posebno među muškarcima, dijeta je pala u drugi plan nakon upozorenja medicinske zajednice zbog mogućeg povećanja "lošeg" holesterola u krvi, odnosno rizika od obolevanja od kardiovaskularnih bolesti kao i bubrežnih smetnji.
Sam Atkins je na neki način opovrgnuo svoje propovedanje kada je otkriveno da je doživio srčani udar (i spletom nesretnih okolnosti umro) iako je 40 godina živio na svojoj dijeti.
Povezani tekstovi:
Mrena i druge degenerativne promene na oku možda...
Heljda je poreklom iz centralne Azije. Plod heljde je trougl...
Prirodni flavonoid apigenin, kojeg sadrži celer, peršun, crn...
Od rena se prave čajevi, sirupi, obloge... To je jedan od na...
Kako sam ja čuo, on umro kada se okliznuo na ledu. Strašno.
Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde