Nažalost,nije mi poznata ova grupa lekova koju ste naveli u pitanju niti zaista imam saznanja gde se mogu naći i po kojoj ceni.I pored najbolje volje,ni od kolega nisam uspeo da dobijem nikakvu informaciju o ovim lekovima iz Vašeg pitanja.
Mogu samo obećati,da,ukoliko nešto budem saznao podeliću informaciju sa Vama u to budite uvereni.
Srdačan pozdrav!
Moj problem je jak bol u predelu desnog bubrega.Bol je prisutan tako
reci na svaki moj pokret.Prilikom malo duzeg stajanja ili duze setnje
pocinje jak bol i kocenje desne noge.Nisam ranije imala nikakvih
problema.Ovo sve je pocelo posle moje trece trudnoce.Inace imam
34god.Nadam se da cete uspeti da mi date neku dijagnozu iz ovog mog
primera da bih krenula sa lecenjem.Pozdrav
"Bol u predelu desnog bubrega" koji imate je dosta česta pojava i ljudi prvo pomisle da potiče od bubrega.To je i normalno i prvo što treba isključiti,to je bolest bubrega.
Međutim,na osnovu simptoma koji ste naveli,najverovatnije nije od bubrega već od strane slabinskog dela kičme.
Vama predlažem da uradite laboratorijske analize(SE,krvna slika,mokraća,šećer,urea,kreatinin) kao i ultrazvučni pregled bubrega,obavezno!Ako je to uredno,a verujem da jeste,morate uraditi snimak slabinskog dela kičme i zatim se javiti neurologu,koji će uraditi verovatno elektro miografiju,ispitati periferne nerve(posebno n.ishiadicus)i odrediti terapiju(lekovima ali i fizikalna terapija može doći u obzir).
Postovani, dijalizni pacijenti Republike Srbije visestruko su
ugrozeni. Dijalizni centri su prenatrpani, rade se kratke dijalize,
uslovi su tehniÄÂki bolji ali hepatitis hara, ne postoji uradjen
projekat dobre dijalizne prakse koji bi bio obavezujuci za sve centre
pa imamo situaciju da se analize u nekim centrima rade tek svakih tri cÂetiri meseca, da nekim pacijentima ni nakon dvadeset godina dijalize
nikada nije radjen PTH , da se nikada ne radi snimanje gustine kostiju,
da se stedi na osoblju pa nema dovoljno niti lekara niti
sestara...Mnogi neophodni lekovi nikako da dodju na pozitivnu listu pa
su pacijenti osudjeni na propadanje i smrt ako nemaju sopstvenih
sredstava da nabave ono sto im je potrebno...Cak i kada dobiju
konzilijarno misljenje koje bi trebalo da im omoguci refundaciju za
lek van pozitivne liste, sledi uporna opstrukcija RZZO i dugotrajna
sudjenja samo da bi se izbegla isplata. mnogi ne docÂekaju kraj takvih
procesa a rodbina odustaje od daljeg!
mucÂenja.
Poštovani,
Problemi dijaliznih pacijenata su zaista ogromni i predstavljaju veliku poteškoću i za mnogo razvijenije zemlje.
Međutim,treba reći da se brojni od tih problema postepeno,pre ili kasnije,rešavaju,a sve u cilju poboljšanja kvaliteta života tih pacijenata.Sve ovo se rešava uz velike napore koje čini naše društvo,a sve na predlog i uz pomoć nefrologa.Tako npr. dijaliza je sve kvalitetnija:uvedena je visokoefikasna bikarbonatna dijaliza(ranije bila acetatna),membrane za dijalizu su biokompatibilnije,index K-T/V sve veći,primenjuje se HDF kod sve većeg broja bolesnika itd.Takođe je značajno bolje rešen problem anemije primenom eritropoetina-od pre dve godine sa 60% pacijenata ga prima redovno.Značajno se radi na poboljšanju pristupa za dijalizu (Gore-tex proteze),sve više se unapređuje peritoneumska dijaliza itd.
Cilj nefrologa u Srbiji je da što pre i što intenzivnije zaživi najbolji način lečenja ove bolesti-transplantacija bubrega.
Uprkos svemu,brojni problemi a o kojima ste Vi već govorili(prostor,kadrovi,C hepatit,pojedini lekovi itd.)ostaju,ali ih je sve ređe i sve su manje značajni.
Želim da Vas uverim poštovani gospodine da nefrolozi,zajedno sa našim društvom tj. fondom,čine i činiće ogromne napore da se i preostali problemi reše,shodno mogućnostima društva.Hoću da mi verujete da mi nefrolozi imamo ogromno razumrvanje od strane naše države tj. fonda.
Postovani doktore,imam 21 god. Na pregledu mi je utvrdeno da imam
sindrom
prepone. Posto nisam sportista ljekar mi je rekao da ne moram da se
operisem,ali da zato ne smijem da se naprezem. Problem je u tome sto mi
je
prije 6 god. ustanovljena skolioza i receno mi je da moram sto vise biti
fizicki aktivna,trcati,raditi vjezbe itd. kako se kicma ne bi dalje
krivila.
Zanima me kolika mi je aktivnost sada dozvoljena,da li uopste smijem
trcati,raditi vjezbe?Ako da,koliko cesto?Unaprijed hvala za odgovor.
Postovani,
Fizicka aktivnost kod sindroma bolne prepone nije zabranjena. Stavise,
vrhunski sportisti imaju ovaj problem i kod mnogih je nakon fizikalnog
tretmana doslo do poboljsanja. Kod nekih je doslo do poboljsanja i bez
nekog
lecenja. Dakle, ne ogranicavajte svoju fizicku aktivnost.
ass dr med sc Dragan Milic
Nasa devojcica ima 4.5 godine,rodjena je sa 3900 g i 54 cm i bila je
vec
onda buca. Za prvih 6 meseci nisam uvodila, na savet pedijatra ,nikakvu
dodatnu ishranu zbog dobrog napredovanja deteta. Sada ima 25 kg. zbog
tezine,odmah smo se dogovorili da slatkisi i grickalice svedemo na
minimum,
voca jede mnogo vise, ali ono sto mene i dalje zabrinjava kod nje je
njen
veliki stomacic. Krupne je gradje, u familiji nemamo nikoga ko je
gojazan.
Deca joj se u vrticu rugaju zbog debljine, pa me interesuje da li ce
kasnije
sve doci na svoje mesto?
Hvala unapred
Postovana
Moguce je da se radi o konstitucionalnom problemu ali ipak je pozeljno da
kod pedijatra tacno izmerite svoje dete da bi on utvrdio o kolikom
odstpanju
se radi. Pozeljno bi bilo da prokontrolisete glikemiju, lipidni status i
krvni pritisak i najzad mozda treba da uradite EHO abdomena. Ipak se
javite
pedijaru za procenu da li se radi o fizioloskoj varijaciji ili nekom
endokrinom problemu
Postovani, Interesuje me sta je Urovison II ili Urotras II i za sta tacno sluze? Da li se mogu naci u nasim apotekama? Unapred zahvalna Svetlana
Odgovoreno: 17. 05. 2007.Nažalost,nije mi poznata ova grupa lekova koju ste naveli u pitanju niti zaista imam saznanja gde se mogu naći i po kojoj ceni.I pored najbolje volje,ni od kolega nisam uspeo da dobijem nikakvu informaciju o ovim lekovima iz Vašeg pitanja. Mogu samo obećati,da,ukoliko nešto budem saznao podeliću informaciju sa Vama u to budite uvereni. Srdačan pozdrav!
Moj problem je jak bol u predelu desnog bubrega.Bol je prisutan tako reci na svaki moj pokret.Prilikom malo duzeg stajanja ili duze setnje pocinje jak bol i kocenje desne noge.Nisam ranije imala nikakvih problema.Ovo sve je pocelo posle moje trece trudnoce.Inace imam 34god.Nadam se da cete uspeti da mi date neku dijagnozu iz ovog mog primera da bih krenula sa lecenjem.Pozdrav
Odgovoreno: 17. 05. 2007."Bol u predelu desnog bubrega" koji imate je dosta česta pojava i ljudi prvo pomisle da potiče od bubrega.To je i normalno i prvo što treba isključiti,to je bolest bubrega. Međutim,na osnovu simptoma koji ste naveli,najverovatnije nije od bubrega već od strane slabinskog dela kičme. Vama predlažem da uradite laboratorijske analize(SE,krvna slika,mokraća,šećer,urea,kreatinin) kao i ultrazvučni pregled bubrega,obavezno!Ako je to uredno,a verujem da jeste,morate uraditi snimak slabinskog dela kičme i zatim se javiti neurologu,koji će uraditi verovatno elektro miografiju,ispitati periferne nerve(posebno n.ishiadicus)i odrediti terapiju(lekovima ali i fizikalna terapija može doći u obzir).
Postovani, dijalizni pacijenti Republike Srbije visestruko su ugrozeni. Dijalizni centri su prenatrpani, rade se kratke dijalize, uslovi su tehniÄÂki bolji ali hepatitis hara, ne postoji uradjen projekat dobre dijalizne prakse koji bi bio obavezujuci za sve centre pa imamo situaciju da se analize u nekim centrima rade tek svakih tri cÂetiri meseca, da nekim pacijentima ni nakon dvadeset godina dijalize nikada nije radjen PTH , da se nikada ne radi snimanje gustine kostiju, da se stedi na osoblju pa nema dovoljno niti lekara niti sestara...Mnogi neophodni lekovi nikako da dodju na pozitivnu listu pa su pacijenti osudjeni na propadanje i smrt ako nemaju sopstvenih sredstava da nabave ono sto im je potrebno...Cak i kada dobiju konzilijarno misljenje koje bi trebalo da im omoguci refundaciju za lek van pozitivne liste, sledi uporna opstrukcija RZZO i dugotrajna sudjenja samo da bi se izbegla isplata. mnogi ne docÂekaju kraj takvih procesa a rodbina odustaje od daljeg! mucÂenja.
Odgovoreno: 17. 05. 2007.Poštovani, Problemi dijaliznih pacijenata su zaista ogromni i predstavljaju veliku poteškoću i za mnogo razvijenije zemlje. Međutim,treba reći da se brojni od tih problema postepeno,pre ili kasnije,rešavaju,a sve u cilju poboljšanja kvaliteta života tih pacijenata.Sve ovo se rešava uz velike napore koje čini naše društvo,a sve na predlog i uz pomoć nefrologa.Tako npr. dijaliza je sve kvalitetnija:uvedena je visokoefikasna bikarbonatna dijaliza(ranije bila acetatna),membrane za dijalizu su biokompatibilnije,index K-T/V sve veći,primenjuje se HDF kod sve većeg broja bolesnika itd.Takođe je značajno bolje rešen problem anemije primenom eritropoetina-od pre dve godine sa 60% pacijenata ga prima redovno.Značajno se radi na poboljšanju pristupa za dijalizu (Gore-tex proteze),sve više se unapređuje peritoneumska dijaliza itd. Cilj nefrologa u Srbiji je da što pre i što intenzivnije zaživi najbolji način lečenja ove bolesti-transplantacija bubrega. Uprkos svemu,brojni problemi a o kojima ste Vi već govorili(prostor,kadrovi,C hepatit,pojedini lekovi itd.)ostaju,ali ih je sve ređe i sve su manje značajni. Želim da Vas uverim poštovani gospodine da nefrolozi,zajedno sa našim društvom tj. fondom,čine i činiće ogromne napore da se i preostali problemi reše,shodno mogućnostima društva.Hoću da mi verujete da mi nefrolozi imamo ogromno razumrvanje od strane naše države tj. fonda.
Postovani doktore,imam 21 god. Na pregledu mi je utvrdeno da imam sindrom prepone. Posto nisam sportista ljekar mi je rekao da ne moram da se operisem,ali da zato ne smijem da se naprezem. Problem je u tome sto mi je prije 6 god. ustanovljena skolioza i receno mi je da moram sto vise biti fizicki aktivna,trcati,raditi vjezbe itd. kako se kicma ne bi dalje krivila. Zanima me kolika mi je aktivnost sada dozvoljena,da li uopste smijem trcati,raditi vjezbe?Ako da,koliko cesto?Unaprijed hvala za odgovor.
Odgovoreno: 17. 05. 2007.Postovani, Fizicka aktivnost kod sindroma bolne prepone nije zabranjena. Stavise, vrhunski sportisti imaju ovaj problem i kod mnogih je nakon fizikalnog tretmana doslo do poboljsanja. Kod nekih je doslo do poboljsanja i bez nekog lecenja. Dakle, ne ogranicavajte svoju fizicku aktivnost.
ass dr med sc Dragan Milic
Nasa devojcica ima 4.5 godine,rodjena je sa 3900 g i 54 cm i bila je vec onda buca. Za prvih 6 meseci nisam uvodila, na savet pedijatra ,nikakvu dodatnu ishranu zbog dobrog napredovanja deteta. Sada ima 25 kg. zbog tezine,odmah smo se dogovorili da slatkisi i grickalice svedemo na minimum, voca jede mnogo vise, ali ono sto mene i dalje zabrinjava kod nje je njen veliki stomacic. Krupne je gradje, u familiji nemamo nikoga ko je gojazan. Deca joj se u vrticu rugaju zbog debljine, pa me interesuje da li ce kasnije sve doci na svoje mesto? Hvala unapred
Odgovoreno: 16. 05. 2007.Postovana Moguce je da se radi o konstitucionalnom problemu ali ipak je pozeljno da kod pedijatra tacno izmerite svoje dete da bi on utvrdio o kolikom odstpanju se radi. Pozeljno bi bilo da prokontrolisete glikemiju, lipidni status i krvni pritisak i najzad mozda treba da uradite EHO abdomena. Ipak se javite pedijaru za procenu da li se radi o fizioloskoj varijaciji ili nekom endokrinom problemu
Prikazano 92286-92290 od ukupno 93066 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke