Poštovani, Pišem u bakino ime. Već deset dana osećam jak bol u donjem delu kičme, prilikom sedanja, ustajanja i bilo kakvih pokreta, u mirnom ležećem položaju ne osećam bol. Takođe mi je dijagnostikovana anemija tačnije nedostatka gvožđa, hemoglobin je uredan. Ponekad se javlja jeza, drhtavica i veliki osećaj hladnoće, a temperature nema. Popila sam kutiju antibiotika, Marocen i nije mi pomoglo. Nalaz urina je uredan. Rađen je UZ bubrega i doktor tvrdi da su u redu, a da su se mišići oko kičme skvrčili i zato pijem tablete za opuštanje mišića. Međutim mi i dalje sumnjamo na bubrege, ali ne znamo kome više da se obratimo i koje nalaze da radimo. Interesuje nas Vaše mišljenje, da li je u pitanju propust lekara. Hvala unapred na odgovoru.

Postovani, Moj sin ima 27 god.sportista je, visok 187 i tez.oko100kg Pre nekolilo dana osetio je bol sa leve strane ispod rebata, i imao je nafut stomak i gasove.Pregledom ultra zvukom, zbog gasova, dr je napisala da je sa svim org.u redu, ali je videla uvecan levi bubreg, zastoj. Laborator.nalazi su svi uredu sem kreatinina koji je bio 122 i trag bel.u mokraci. Otisli smo kod nefrologa na ultra zvuk i doktorka nije videla nikakav problem.Rekla nam je da pije probiotik mesec dana i da bude na dijeti. Napominjem da sin uzima tablete protiv gasova i da se slab bol na istom mestu javio ponovo nakon 2 dana, ali kada popije tablete bol nestane. I jos nesto, posto je sportista, koristio je suplemente kratin i protein, mada je sa njima prestao pre boloba na nekih 10 dana. Hvala puno.

Postovanje,rodjena sam sa spinom bifiom koja je po rodjenju odsranjena.Kasnije je 3 puta operisan obostrani refluks urinarnih kanala,koji se posle nije vracao.Inkontinentna sam,sama se praznim kateterom,jednokratnim.Sada vec imam i hidronefrozu II bubrega.Probala sam autovakcine,privremeni stent,stalni kateter...ne mogu da se resim infekcija eserihije coli,stalno sam na antibioticima.Sada imam 46god,od spine mi ne rade ni creva,radim klizmu sama vec 15godina,zeludac mi je ostecen,opste stanje sve slabije.Besiku ne mogu da kontrolisem,a sfinktrer mogu dok se ne prepuni besika,pa se zato cesto kateteriziram.Molim Vas da me obavesite da li imate ideju sta bi moglo da mi pomogne i da li se to radi kod Vas ili negde u drugde Hvala i lep pozdrav,Maja Nikolic Simic

Zdravo, osecala sam peckanje i bolove u besici u trajanju od 4,5 dana. Posle toga mi se pojavio bol u bubregu. Zanima me sta mi savetujete da koristim kao lek, s obzirom da nisam u svojoj zemlji. Pijem caj od uve i caj od persuna. Peckanje se smanjilo, ali bol u bubregu se ne smanjuje.

Poštovani pozdrav! Molim Vas mišljenje na temelju dolje navedenih nalaza.

METABOLITI I SUPSTRATI

(s) UREA : 4,5 mmol/l (s) KREATININ : 79 umol/l

ELEKTROLITI () NATRIJ : 129 mmol/l (prema nalazu sniženi) () KALIJ : 4.2 mmol/l

LIPIDI (s) HDL - Kol. : 1.85 mmol/l (s) LDL - Kol. : 2.9 mmol/l (s) KOLESTEROL : 5.1 mmol/l (prema nalazu povišen) (s) TRIGLICERIDI : 0.87 mmol/l

METABOLITI U URINU

(dU) Metanefrini 0.3 qmol/dU

SCINTIGRAFIJA BUBREGA UČINJENA SA Tc-99 MAG3 3 mCi

dijagnoza: hipertenzivna bolest bubrega Nalaz: Lijevi bubreg je nešto manji od desnog, urednog je oblika i uobičajenog smještaja, nešto blijeđe raspodjele radiofarmaka u usporedbi s desnim bubregom, a njegova renogramska krivulja pokazuje depresiju sekretornog segmenta, bez smetnji u eliminaciji radiofarmaka iz pijelokalicealnog sustava. Desni bubreg je uredne veličine i oblika, uobičajenog smještaja, uglavnom homogene raspodjele radiofarmaka, a njegova renogramska krivulja je u granicama normalne. Separatni protok MAG-3 kroz lijevi bubreg iznosi 41%, a kroz desni 59%. Funkcija lijevog bubrega je nešto lošija od funkcije desnog bubrega. Nema scintigrafskih znakova mehaničke opstrukcije u kanalnim sustavima oba bubrega.

CD RENALNIH ARTERIJA

Dijagnoza: esencijalna (primarna) hipertenzija Doppler: Direktno se radi artefakata ne vidi izlazište reninih arterija iz aorte. Intrrenalno uredna ramifikacija izgledi protoka spektara, brzina protoka desno oko 102 cm/s, lijevo oko 130 cm/s, IR desno 0,47 , IR lijevo 0,65. Indirektno bez znakova za značajnu stenozu renalnih arterija.

MSCT AORTOGRAFIJA

Nalaz: Torakalna aorta i abdominalna aorta su u svim svojim segmentima primjerene širine lumena. U dorzalnom dijelu abdominalne aorte se nalaze rubni muralni trombi, koji su djelomično ulcerirani. Zajedničko polazište truncusa brachiochepalicua i lijeve ACC. Supraaortalni ogranci su primjerene širine polazišta. Viscelarni ogranci su primjerene širine lumena. Obostrano se nalazi po jedna renalna arterija primjerene je širine lumena. Desna AIC je šira do 20 mm, u AIE se nalazi nekoliko stenoza do 50%. Stenoza desne AFC 50% kalcificiranim plakom. U ishodišnom segmentu AFS se nalazi značajna stenoza lumena, AFS je u cijelosti uža. Lijeva AIC je sužena u distalnom dijelu kalcificiranim plakom do 50%. Lijeva AIE je u cijelosti uža, bez značajnih suženja lumena.

U lućno parenhimsu se vide zone centilobularnog i paraseptalnog emfizema. U desnom srednjem režnju periferno se nalazi nekoliko nodusa promjera do 4 mm, fibroznim tračkom vezanim za pleuru promjera do 4 mm. U anterobazalnom segmentu donjeg desnog režnja se nalazi zona "ground glassa". U desnom donjem režnju više fibroznih promjena.

Hvala i srdačno!