Postovana dr Mancic, Pazljivo sam procitala sva pitanja do sada vama upucena i nigde ne nadjoh problem slican svom. Imam 52 godine i pre godinu dana sasvim slucajno, na sistematskom pregledu, otkriveno je da imam disrofiju roznjace. Receno mi je da je to tako kako je ne moze se leciti , a ako nekada bude potrebno mora se izvrsiti transplatacija. Zanima me , obzirom da su mi rekli da e to nasledno oboljenje , mada ja neznam da iko od moje rodbine to ima, dakle u kom zivotnom dobu se to pojavljuje i dali je potrebno da moja deca obave preglede u tom pravcu. Sta kaze vase iskustvo za slucaj slican mom i sta mi vi predlazete. Hvala.
Oštećenja rožnjače mogu biti posledica degenerativnih i distrofičnih promena. Distrofija rožnjače je stanje u kome jedan ili više delova rožnjače gube svoju normalnu prozračnost, postaju magloviti. Postoje više od 20 vrsta distrofije rožnjače i imaju neke tipične karakteristike: uobičajeno su nasledne, podjednako napadaju oba oka, nisu uzrokovane spoljašnjim faktorima (povredama), uglavnom napreduju postepeno, većina zahvata prvo jedan sloj, a zatim može da se proširi na ostale slojeve rožnjače, uglavnom se javljaju i kod muškaraca i kod žena koji nemaju neke druge bolesti. Distrofije rožnjače utiču na vidnu oštrinu u različitim stepenima. Kod nekih dovode do ozbiljnih oštećenja vida, a kod drugih nema promena i dijagnostikuju se prilikom nekog rutinskog očnog pregleda. Vama savetujem kontrolne oftalmološke preglede jednom godišnje, kako bi ste pratili tok bolesti, a svoju decu, naravno, uputite na rutinski pregled.
dobar dan, interesuju me neke informacije u vezi lecenja bolesti NISTAGMUS HORIZONTALI. naime, jedan moj prijatelj ima taj poremecaj urodjeno.ima 30 godina, inace nosi kontaktna sociva veoma male dioptrije + ili - 0.25. manifestuje se veoma brzim pokretima ociju u horizontalnom pravcu. takodje , slicno razrokim ljudima, mada to ovde nije slucaj, ima potrebu da promenom polozaja glave u stranu, usmeri oci na primer u sagovornika. kakve su danas mogucnosti lecenja te bolesti, i ako postoje odgovarajuce hirurske operacije, koliko su slozene, rizicne, i da li se obavljaju u nasoj zemlji? takodje da li postoji nekakva terapija koja bi ublazila dejstvo ovog poremecaja? puno pozdrava,
Kongenitalni nistagmus ne može biti izlečen. Postoje lekovi kao GABA, Baclofen i sl. koji u određenim vrstama nistagmusa mogu da dovedu do poboljšanja (smanjenje amplitude i frekvence). Nošenje korektivnih stakala, prizme, i kontaktnih sočiva ima za cilj poboljšanje refrakcionih anomalija, naročito astigmatizma, koji uvek prate nistagmus. Što se tiče hirurških intervencija postoji nekoliko procedura sa različitim stepenom uspešnosti. Retrobulbarno ili intramuskularno davanje Botox-a, smanjuje nistagmus, ali privremeno. Tenotomija, sva 4 prava mišića, takođe daje različite rezultate. Ispitivanja, u smislu poboljšanja stanja kod nistagmusa, se bave i samokontrolom od strane pacijenata, poznata kao biofeedback. Na žalost ni jedna od metoda, do sada, nije dala željene rezultate.
Imam 18 godina pre 2 god.konstatovan mi je keratokonus i preporuceno da nosim tvrda sociva.Na njih nemogu nikako da se naviknem,cesto mi "skliznu"sa sredine oka i to bude bolno dok ih ne vratim.Dali ima neka alternativa tvrdim socivima.unapred hvala.
Keratokonus je degenerativna bolest. Nastaje usled urođene slabosti rožnjače koja, obično u pubertetu, postaje progresivno zakrivljenija nego normalno. Vremenom dolazi do istovremenog stanjenja rožnjače, povećanja nepravilnosti rožnjače, izrazitog povećavanja dioptrije, naročito astigmatizma, i smanjenja vidne oštrine. U početnim stadijumima nošenje naočara omogućuje relativno dobar vid, dok se u naprednijim staijumima, usled povećavanja nepravilnosti rožnjače, ukazuje potreba za nošenjem polutrvrdih ili tvrdih kontaktih sočiva. Oko 20 % pacijenata ima potrebu za transplantacijom rožnjače. Nova neagresivna terapijska metoda vitaminom B2 i UV zracima, očvršćuje kolagen i stabilizuje rožnjaču, te na taj način zaustavlja napredovanje keratokonusa.
Imam 50 godina i dioptriju +1.75 koja mi vec pomalo postaje nedovoljna pri slabom danjem svetlu, pogotovu u predvecerje. Prije petnaestak dana pojavila mi se crna " mu?ica " u vidnom polju ustvari vi?e njih .To mi se dogodilo i pro?le godine ali mi je nestalo brzo bez ikakvih lekova. Sada to malo duze traje i treba li da ne?to ucinim po?to nisam i?la kod doktora zbog toga. S po?tovanjem. Hvala.
Opacitati su male poluprovidne čestice u vitreusu, žlatinoznoj masi, koja ispunjava unutrašnjost oka. Mogu biti različitog oblika i veličine. Zato što se nalaze u oku, pomeraju se kako se i oko pomera. Čestice su proteini ili neke druge materije, zarobljene u oku u toku formiranja oka, neke nastaju kao posledica degenerativnog procesa, starenja, ili u slučaju nekih bolesti ili povreda. Opacitati se više uočavaju kada se gleda u nešto svetlo, beli papir ili sunčano nebo. Najčešće su opacitati, leteće mušice, kako ih i narodu zovu, bezopasni i retko smanjuju oštrinu vida. U početku su, dok se osoba ne navikne na njih, uznemiravajući i dosadni. Ne zahtevaju nikakvu terapiju.
Postovana Dr Manic, imam miopiju koja je mi je dijagnostikovana jos u periodu srednje skole. U pocetku je ona iznosila -0.5 da bi vremenom rasla. Pored toga imam i astigmatizam. Od 2001. godine sam poceo da nosim meka kontaktna sociva FREQUENCY 55 koja mogu da pokriju astigmatizam do -1.00. Na sociva sam se vrlo brzo privikao i nisam imao nikakvih smetnji. U poslednje dve godine nosio sam -3.50 na levom oku i -3.25 na desnom oku. Medjutim, u poslednje vreme sam primetio da mi se ostrina vida smanjila i to na daljinu dok pri radu na racunaru nisam imao nikakvih smetnji. Bio sam na pregledu pre nedelju dana i utvrdjena mi je dioptrija -4.50 sa cilindrom 1.50 na levom oku i -4.00 sa cilindrom -1.00 na desnom oku. Napomenuo sam svom oftalmologu da zbog prirode posla poslednjih dve godine provodim uz racunar i po 10 sati dnevno ali mi je on rekao da to ne utice na porast dioptrije vec da je to iskljucivo nasledni faktor. Medjutim, na Internetu sam procitao da bas intezivan rad na! blizinu utice na povecanje kratkovidosti. Da li je to istina i da li postoji bilo kakva preventivna miopiji kako bi se zaustavio njen rast? Moram da napomenem da otkad mi se promenila dioptrija vid na daljinu mi se popravio medjutim rad na racunaru mi je sada prilicno naporan bilo da nosim naocare ili sociva. Molim Vas za savet.
U Vašem pitanju nema podatka o godinama života , što je bitno, jer se sa godinama menja oštrina vida na blizinu (tzv. staračka dalekovidost), pa je s toga potrebno da imate dioptiju za rad na blizinu. U stvari, Vama najveći problem stvara dužina rada za kompjuterom, koja dovodi do tzv. sindroma kompjuterskog vida (CVS). Sindrom kompjuterskog vida se definiše kao naprezanje očiju udruženo sa prolongiranom upotrebom kompjutera. CVS obuhvata tri grupe simptoma: probleme sa vidom (teškoće u fokusiranju, promene u percepciji boje, osetljivost na bljesak, osećaj treperenja); probleme sa očima (suvo oko, crvenilo, svrab, žarenje, povećana suznost, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju sočiva); opšte tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost). Iako, za sada, nema pouzdanih dokaza da upotreba kompjutera dovodi do trajnog oštećenja očiju, niti do promene u dioptriji, ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem.
Postovana dr Mancic, Pazljivo sam procitala sva pitanja do sada vama upucena i nigde ne nadjoh problem slican svom. Imam 52 godine i pre godinu dana sasvim slucajno, na sistematskom pregledu, otkriveno je da imam disrofiju roznjace. Receno mi je da je to tako kako je ne moze se leciti , a ako nekada bude potrebno mora se izvrsiti transplatacija. Zanima me , obzirom da su mi rekli da e to nasledno oboljenje , mada ja neznam da iko od moje rodbine to ima, dakle u kom zivotnom dobu se to pojavljuje i dali je potrebno da moja deca obave preglede u tom pravcu. Sta kaze vase iskustvo za slucaj slican mom i sta mi vi predlazete. Hvala.
Odgovoreno: 16. 01. 2008.Oštećenja rožnjače mogu biti posledica degenerativnih i distrofičnih promena. Distrofija rožnjače je stanje u kome jedan ili više delova rožnjače gube svoju normalnu prozračnost, postaju magloviti. Postoje više od 20 vrsta distrofije rožnjače i imaju neke tipične karakteristike: uobičajeno su nasledne, podjednako napadaju oba oka, nisu uzrokovane spoljašnjim faktorima (povredama), uglavnom napreduju postepeno, većina zahvata prvo jedan sloj, a zatim može da se proširi na ostale slojeve rožnjače, uglavnom se javljaju i kod muškaraca i kod žena koji nemaju neke druge bolesti. Distrofije rožnjače utiču na vidnu oštrinu u različitim stepenima. Kod nekih dovode do ozbiljnih oštećenja vida, a kod drugih nema promena i dijagnostikuju se prilikom nekog rutinskog očnog pregleda. Vama savetujem kontrolne oftalmološke preglede jednom godišnje, kako bi ste pratili tok bolesti, a svoju decu, naravno, uputite na rutinski pregled.
dobar dan, interesuju me neke informacije u vezi lecenja bolesti NISTAGMUS HORIZONTALI. naime, jedan moj prijatelj ima taj poremecaj urodjeno.ima 30 godina, inace nosi kontaktna sociva veoma male dioptrije + ili - 0.25. manifestuje se veoma brzim pokretima ociju u horizontalnom pravcu. takodje , slicno razrokim ljudima, mada to ovde nije slucaj, ima potrebu da promenom polozaja glave u stranu, usmeri oci na primer u sagovornika. kakve su danas mogucnosti lecenja te bolesti, i ako postoje odgovarajuce hirurske operacije, koliko su slozene, rizicne, i da li se obavljaju u nasoj zemlji? takodje da li postoji nekakva terapija koja bi ublazila dejstvo ovog poremecaja? puno pozdrava,
Odgovoreno: 16. 01. 2008.Kongenitalni nistagmus ne može biti izlečen. Postoje lekovi kao GABA, Baclofen i sl. koji u određenim vrstama nistagmusa mogu da dovedu do poboljšanja (smanjenje amplitude i frekvence). Nošenje korektivnih stakala, prizme, i kontaktnih sočiva ima za cilj poboljšanje refrakcionih anomalija, naročito astigmatizma, koji uvek prate nistagmus. Što se tiče hirurških intervencija postoji nekoliko procedura sa različitim stepenom uspešnosti. Retrobulbarno ili intramuskularno davanje Botox-a, smanjuje nistagmus, ali privremeno. Tenotomija, sva 4 prava mišića, takođe daje različite rezultate. Ispitivanja, u smislu poboljšanja stanja kod nistagmusa, se bave i samokontrolom od strane pacijenata, poznata kao biofeedback. Na žalost ni jedna od metoda, do sada, nije dala željene rezultate.
Imam 18 godina pre 2 god.konstatovan mi je keratokonus i preporuceno da nosim tvrda sociva.Na njih nemogu nikako da se naviknem,cesto mi "skliznu"sa sredine oka i to bude bolno dok ih ne vratim.Dali ima neka alternativa tvrdim socivima.unapred hvala.
Odgovoreno: 15. 01. 2008.Keratokonus je degenerativna bolest. Nastaje usled urođene slabosti rožnjače koja, obično u pubertetu, postaje progresivno zakrivljenija nego normalno. Vremenom dolazi do istovremenog stanjenja rožnjače, povećanja nepravilnosti rožnjače, izrazitog povećavanja dioptrije, naročito astigmatizma, i smanjenja vidne oštrine. U početnim stadijumima nošenje naočara omogućuje relativno dobar vid, dok se u naprednijim staijumima, usled povećavanja nepravilnosti rožnjače, ukazuje potreba za nošenjem polutrvrdih ili tvrdih kontaktih sočiva. Oko 20 % pacijenata ima potrebu za transplantacijom rožnjače. Nova neagresivna terapijska metoda vitaminom B2 i UV zracima, očvršćuje kolagen i stabilizuje rožnjaču, te na taj način zaustavlja napredovanje keratokonusa.
Imam 50 godina i dioptriju +1.75 koja mi vec pomalo postaje nedovoljna pri slabom danjem svetlu, pogotovu u predvecerje. Prije petnaestak dana pojavila mi se crna " mu?ica " u vidnom polju ustvari vi?e njih .To mi se dogodilo i pro?le godine ali mi je nestalo brzo bez ikakvih lekova. Sada to malo duze traje i treba li da ne?to ucinim po?to nisam i?la kod doktora zbog toga. S po?tovanjem. Hvala.
Odgovoreno: 15. 01. 2008.Opacitati su male poluprovidne čestice u vitreusu, žlatinoznoj masi, koja ispunjava unutrašnjost oka. Mogu biti različitog oblika i veličine. Zato što se nalaze u oku, pomeraju se kako se i oko pomera. Čestice su proteini ili neke druge materije, zarobljene u oku u toku formiranja oka, neke nastaju kao posledica degenerativnog procesa, starenja, ili u slučaju nekih bolesti ili povreda. Opacitati se više uočavaju kada se gleda u nešto svetlo, beli papir ili sunčano nebo. Najčešće su opacitati, leteće mušice, kako ih i narodu zovu, bezopasni i retko smanjuju oštrinu vida. U početku su, dok se osoba ne navikne na njih, uznemiravajući i dosadni. Ne zahtevaju nikakvu terapiju.
Postovana Dr Manic, imam miopiju koja je mi je dijagnostikovana jos u periodu srednje skole. U pocetku je ona iznosila -0.5 da bi vremenom rasla. Pored toga imam i astigmatizam. Od 2001. godine sam poceo da nosim meka kontaktna sociva FREQUENCY 55 koja mogu da pokriju astigmatizam do -1.00. Na sociva sam se vrlo brzo privikao i nisam imao nikakvih smetnji. U poslednje dve godine nosio sam -3.50 na levom oku i -3.25 na desnom oku. Medjutim, u poslednje vreme sam primetio da mi se ostrina vida smanjila i to na daljinu dok pri radu na racunaru nisam imao nikakvih smetnji. Bio sam na pregledu pre nedelju dana i utvrdjena mi je dioptrija -4.50 sa cilindrom 1.50 na levom oku i -4.00 sa cilindrom -1.00 na desnom oku. Napomenuo sam svom oftalmologu da zbog prirode posla poslednjih dve godine provodim uz racunar i po 10 sati dnevno ali mi je on rekao da to ne utice na porast dioptrije vec da je to iskljucivo nasledni faktor. Medjutim, na Internetu sam procitao da bas intezivan rad na! blizinu utice na povecanje kratkovidosti. Da li je to istina i da li postoji bilo kakva preventivna miopiji kako bi se zaustavio njen rast? Moram da napomenem da otkad mi se promenila dioptrija vid na daljinu mi se popravio medjutim rad na racunaru mi je sada prilicno naporan bilo da nosim naocare ili sociva. Molim Vas za savet.
Odgovoreno: 11. 01. 2008.U Vašem pitanju nema podatka o godinama života , što je bitno, jer se sa godinama menja oštrina vida na blizinu (tzv. staračka dalekovidost), pa je s toga potrebno da imate dioptiju za rad na blizinu. U stvari, Vama najveći problem stvara dužina rada za kompjuterom, koja dovodi do tzv. sindroma kompjuterskog vida (CVS). Sindrom kompjuterskog vida se definiše kao naprezanje očiju udruženo sa prolongiranom upotrebom kompjutera. CVS obuhvata tri grupe simptoma: probleme sa vidom (teškoće u fokusiranju, promene u percepciji boje, osetljivost na bljesak, osećaj treperenja); probleme sa očima (suvo oko, crvenilo, svrab, žarenje, povećana suznost, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju sočiva); opšte tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost). Iako, za sada, nema pouzdanih dokaza da upotreba kompjutera dovodi do trajnog oštećenja očiju, niti do promene u dioptriji, ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem.
Prikazano 1646-1650 od ukupno 1705 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke