Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Svetislav Kostić - Specijalista interne medicine - nefrolog

Prof. dr Svetislav Kostić

Specijalista interne medicine - nefrolog

O lekaru

Dr Svetislav Kostić je specijalista nefrolog u Nišu.
Završio je osnovne studije kao i specijalizaciju na Medicinskom fakultetu u Nišu, na kojem danas radi kao redovni profesor.

Stručna usavršavanja obavljao je u bolnicama  u Parizu i u Lionu u Francuskoj, gde je dobio i diplomu ASSISTANT ENTRANGER od strane Univerziteta. Dr Svetislav Kostić se takođe usavršavao u Pragu na Institutu za kliničku i eksperimentalnu medicinu iz oblasti nefrologije, dijalize i transplantacije.

Oblasti istraživanja doktora Kostića su:

Dr Kostić je učestvovao u realizaciji brojnih naučno- istraživačkih projekata, objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim I inostranim časopisima, a koautor je u tri udžbenika. Izuzetno aktivno je učestvovao u otvaranju brojnih centara za dijalizu u Srbiji i Crnoj Gori.

Za svoj uspešan rad dobijao je u više navrata brojna priznanja od strane Instituta za nefrologiju i društveno političkih organizacija.
Pregled kod dr Svetislava Kostića možete zakazati pozivom na broj 063/687-463 ili putem našeg sajta Stetoskop.info.

Ako nađete odgovarajući termin u kalendaru, kliknite na 'Zakažite online'; ako ne, pozovite nas direktno na 063/687-460 odnosno klikom na dugme ispod.

Cenovnik usluga

Naziv usluge Cena
Specijalistički pregled profesora nefrologa

5,500 RSD

Kontrolni pregled profesora

4,500 RSD

Ultrazvuk bubrega i mokraćnih kanala

3,500 RSD

O lekaru

Dr Svetislav Kostić je specijalista nefrolog u Nišu.
Završio je osnovne studije kao i specijalizaciju na Medicinskom fakultetu u Nišu, na kojem danas radi kao redovni profesor.

Stručna usavršavanja obavljao je u bolnicama  u Parizu i u Lionu u Francuskoj, gde je dobio i diplomu ASSISTANT ENTRANGER od strane Univerziteta. Dr Svetislav Kostić se takođe usavršavao u Pragu na Institutu za kliničku i eksperimentalnu medicinu iz oblasti nefrologije, dijalize i transplantacije.

Oblasti istraživanja doktora Kostića su:

Dr Kostić je učestvovao u realizaciji brojnih naučno- istraživačkih projekata, objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim I inostranim časopisima, a koautor je u tri udžbenika. Izuzetno aktivno je učestvovao u otvaranju brojnih centara za dijalizu u Srbiji i Crnoj Gori.

Za svoj uspešan rad dobijao je u više navrata brojna priznanja od strane Instituta za nefrologiju i društveno političkih organizacija.
Pregled kod dr Svetislava Kostića možete zakazati pozivom na broj 063/687-463 ili putem našeg sajta Stetoskop.info.

Više informacija

Specijalizacija

Interna medicina -nefrologija

Oblasti Medicine

Nefrologija

Grad

Niš

Ustanove u Kojima Radi

Vimedic

Inula Medic

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Doktorska disertacija.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistarski rad.

Radno Iskustvo

Redovni profesor, Medicinski fakultet u Nišu

Katedra za internu medicinu

"Heduardo Herriot hospital", Lion, Francuska

Stručno usavršavanje.

"TENON" hospital, Pariz, Francuska

Stručno usavršavanje.

Institut za bubrežne bolesti, Prag

Klinički centar - Ljubljana, Slovenija

Bolnica "Josip Kajfeš", Zagreb

Vimedic

Nefrolog.

Članstvo

European Dialysis and transplantation Association - EDTA

International Society of Artificial Organs - ISAO

Yugoslav Society of Nephrology

Lekarska komora Srbije

Član.

Udruženja lekara Srbije

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 459

  1. vecer doktore, imam pitanje.  cura mi kaze da ju boli kod bubrega i kaze da ju cijela leda peku, pa ako nije problem da malo pojasnite sta bi to moglo bit.. unaprijed  zahvaljujem, lijep pozdrav

    Odgovoreno: 16. 03. 2008.
    • Prof. dr Svetislav Kostić

      Bol u predelu bubrega i pecenje u slabinskom predelu ledja mogu poticati i od strane bubreznih bolesti.Zbog toga je neophodno uraditi laboratorijske analize i eho bubrega.Ukoliko su ti nalazi normalni,gore navedene tegobe ne poticu od bubrega.

  1. Moj otac D.G. je rodjen 1931god a pre 40 godina mu je otkriven secer. Dva puta dnevno sam sebi daje insulin zadnjih 15-ak godina. Sada mu doktor predlaze da pocne sa peritonealnom dijalizom jer ima sledece vrednosti; urea 25,2 kreatinin 425 kalijum 6 kalcijum 2,53 fosfor 1,49 glikemija 8,4. Molim za Vase misljenje dali da prihvatimo peritonealna dijalizu ili da insistiramo na klasicnoj dijalizi. Unapred zahvalan i pozdravljam Vas!

    Odgovoreno: 16. 03. 2008.
    • Prof. dr Svetislav Kostić

      Vas otac ima najverovatnije hronicnu bubreznu slabost uzrokovanu dijabetesnom nefropatijom. Terminalni stadijum ove slabosti zahteva lecenje dijalizom (hemo ili peritonealnom).Kod bolesnika sa dijabetesom se cesce predlaze peritonealna dijaliza iz vise razloga,a pre svega zbog losih krvnih sudova i nemogucnosti izrade fistule.Takodje,ova dijaliza je bliza normalnom radu bubrega, a ima i mnoge druge prednosti.Zato bih Vam predlozio da,kada to bude bilo potrebno,prihvatite peritonealnu dijalizu.

  1. puno pozdrava da vama,pisem vam od skopje i imam jako veliki problem.Imam 31 godinu i pre dve godine za prvi put u zivotu pojavuje se hidronefroza 3 stepen.Prvo doktori su misleli da se radi o calcificat i napravila sam operaciju gde je ustanovano da uopste se ne radi o calcificaciju nego da se radi o stenoza uretera na levom bubregu.Pa u medjuvremenu su mi stavili double J sonda.Kad su je otstranili sondu bubreg opet sa hidronefrozi ,tako da iskreno vam kazem da skoro dve godine mene menjaju te sonde i vise nemogu da trpim te bolove a stanje je isto.Cak i nemogu se osuditi da ostanem u drugom stanju ,zbog te problema.Evo sad sam bez sonde skoro mesec dana ali opet osecam vrtoglavice i sto mi je jedini razlog nateralo da vam pisem je sto ovih zadnji dana pocinje i da mi krv curi niz nosa i pocinje da boli bubre.A posto sam ja stomatolog razumete me da sve bih uradila da se to zavrsi onako kako treba.Milom vas recite mi sta da radim,koje je najdobro resenje za da sredim hidr! onefrozu.Anisam vam rekla da sve rezultate ispitivanja laboratoruje i sve ostalo ...sve je u normali jedino sto levi bubreg nije funkicionirao a moram da naglasim da parenhim bubrega je jos ok.Hvala vam puno i cekam vas odgovor i vase mislenje.Veliki pozdrav do vama iz Makedonije

    Odgovoreno: 16. 03. 2008.
    • Prof. dr Svetislav Kostić

      Hidronefroza levog bubrega uzrokovana stenozom uretera,koja za sada nije ostetila funkciju levog bubrega,kako se iz pisma vidi,zahteva energicnu i brzu reakciju urologa.Mislim da resenje cestim zamenama double J sonde nije dobro,posto postoji veliki rizik za nastanak infekcija i drugih komplikacija ovog nacina lecenja.Moram reci da je ovo cest uroloski problem i smatram da oni hirurskim putem(uroloskom intervencijom)moraju trajno da rese tu stenozu levog uretera,a nacin sigurno postoji,koga urolozi dobro poznaju.

  1. Postovani,prof. Kosticu, pisem Vam u nameri da mi resite nedoumicu.Skoro sam diplomirala na mediciskom fakultetu u Beogradu,ali zelim da Vam se obratim najvise zbog svog neiskustva u radu.Imam 25 godina. 9 meseci unazad mi se javljaju urtikarije,zbog kojih sam isla na detaljne anlize.Tom prilikom mi je nadjena hematurija u mokraci u avgustu 2007.,tacnije pisalo je da imam "puno" eritrocita.Otisla sam kod urologa.Pre 20 dana sam ponovo radila rezultate i sada imam 15-20 eritrocita u mokraci,5-6 leukocita,hemoglobin +,spec. tezine 1025,ph=7,slabo zamucen,malo epitela,dosta urata,(proteini,glukoza,ketonska tela,urobilinogen,bilirubin b.o.).Na levom bubregu urolog je video hiperehogene zone na UZ-u koje su mu licile na pesak.I zaista pri mokrenju,osecam svrab i peckanje i grebanje.Kreatinin je 67,7mmol/l,a urea 3,4mmol/l,sto je u redu,ast,alt,alkalna fosfataza,holesterol,proteini,glukoza su b.o. Sedimentacija je 6,a fibrinogen 2,5.Leu 3,6x10 na 9,er 4,19x10 na12,granulociti su snizeni 1,6x10 na 9,ostatak leukoc. formule je u redu.Hemoglobin je 110 g/l.trombociti su 212x10 na9.Isla sam kod alergolaga i ocekujem testiranje na alergene za koji dan,ali me je moja doktorka na studentskoj polklinici zabrinula da je rec mozda o sistemskoj,imunskoj bolestii da su urtike mozda povezane sa bubregom i hematurijom.Ja se ne slazem sa tim,drugih tegoba sem urtika nemam,rezultati su dobri.Alergolog je tu pretpostavku negirao,ali molim Vas da mi odgovorite,moze li hematurija biti samo zbog peska?Treba li da uradim imunoglobuline? Hvala na odgovoru?

    Odgovoreno: 16. 03. 2008.
    • Prof. dr Svetislav Kostić

      Pojava hematurije moze biti izazvana brojnim oboljenjima(tuberkuloza,kamen u nubregu,tumor,upala bubrega-glomerulonefritis i dr.).Nekada hematurija moze biti i u sklopu sistemskog vaskulitisa koji je najcesce alergijske prirode i koji daje promene,ne samo na bubrezima nego i na drugim organima i koji najcesce ne ide samo sa hematurijom.Takodje,u tom slucaju postoje i imunoloski poremecaji-porast imunih kompleksa,antinuklearnih i anti DNA antitela,pad C3 komplementa itd. Iz Vaseg opisa sve ovo ne vidim i sasvim bih se slozio sa alergologom da Vasa hematurija nije povezana sa alergijskim manifestacijama koje Vi imate i treba slusati njegove savete.

  1. Postovani, radi se o cetvorogodisnjoj devojcici. Dijagnoza: hipoparatireoidizam. Indeks kalcijum/kretinin u urinu 2,5 a magnezijum/kalcijum je 1,03. UZ bubrega: Bubrezi su normalnog polozaja, desni 73 mm, levi 76 mm, obostrano prisutne hiperehogene piramide, ocuvane debljine parenhima, bez dilatacija PK sistema. Mokracna besika uobicajnog izgleda. Kako da sacuvamo bubrege s obzirom da imamo terapiju: kapi AT-10, CaCO3, MgO2, Hemopres.

    Odgovoreno: 16. 03. 2008.
    • Prof. dr Svetislav Kostić

      U slucaju hipoparatireoidizma trebo redovno kontrolisati nivo parathormona,kalcijuma,fosfora,alkalne fosfataze u krvi,kao i eho bubrega.Neophodna je i redovna kontrola pedijatrijskog endokrinologa i nefrologau visokospecijalizovanoj ustanovi( K.C Nis,Beograd)i adekvatna,pre svega,endokrinoloska terapija. U slucaju hipoparatireoidizma bubrezi redje mogu biti osteceni,nego u hiperparatireoidizmu,ali ih treba redovno kontrolisati.Najvaznije je,ponavljam,adekvatna kontrola i terapija od strane decjeg endokrinologa.

Prikazano 381-385 od ukupno 459 pitanja

Zakažite pregled kod Prof. dr Svetislav Kostić

ZAKAZIVANJE 063/687-460