Prevencija faktora rizika za nastanak
kardiovaskularnih bolesti treba da počne u detinjstvu. U ovom periodu od posebnog je značaja sprečavanje razvoja rizičnih i usvajanje pozitivnih navika vezanih za ishranu. Porodica u tome treba da ima najveći doprinos.
    
Ishrana zdravih osoba u cilju primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti
- Masti treba da čine manje od 30% ukupnog energetskog unosa
 - Unos zasićenih masti treba da iznosi najviše 1/3 ukupnog unosa masti (ili 10% ukupnog energetskog unosa)
 - Zasićene masti treba zameniti delom polinezasićenim, a delom mononezasićenim mastima
 - Poželjno je da dnevni unos holesterola bude ispod 300 mg
 - Učešće složenih ugljenih hidrata u ukupnoj energetskoj vrednosti treba da je najmanje 55%
 - Redukovati energetski unos ukoliko postoji gojaznost
 - Smanjiti unos soli na najviše 5g/dan i alkohola ukoliko postoji hipertenzija
 
Oboleli od kardiovaskularnih bolesti trebalo bi da se hrane u skladu sa piramidom ishrane. Osnov ishrane treba da budu žitarice, prvenstveno integralne, voće i povrće (što više u svežem obliku). Koriste se i mleko i mlečni proizvodi sa manjim procentom masti, riba, belo meso i morski plodovi. Hrana se priprema sa uljima biljnog porekla, a izbegavaju se i margarini i više puta korišćena ulja (zbog aterogenog dejstva). Treba smanjiti unos kuhinjske soli na jednu kafenu kašičicu dnevno.
Energetska vrednost dijete kod kardiovaskularnih pacijenata zavisi od ishranjenosti.
    
    
Ishrana kod povišenih triglicerida u krvi
    
| 
Namirnice
                 | 
            
Dopušteno
                 | 
            
Zabranjeno
                 | 
        
| Mleko i mlečni proizvodi
                 | 
            Obrano mleko, kiselo mleko, jogurt (sa najviše 1% masti), kravlji sir
                 | 
            Maslac, pavlaka,  punomasno mleko i sirevi (sa više od 25% masti)
                 | 
        
| Riba, meso i mesni proizvodi
                 | 
            Riba, piletina i ćuretina bez kože, govedina, teletina, svinjetina, pileća i čureća prsa, retko šunka ili pršuta, jaja
                 | 
            Masna crvena mesa, divljač, paštete, mesne konzerve, slanina, kobasice, salame i sl., iznutrice, rakovi
                 | 
        
| Povrće
                 | 
            Povrće spremljeno bez masnoća, kuvan krompir, mahunarke
                 | 
            Krompir (pržen, restovani, pire ili pomfrit), kikiriki
                 | 
        
| Voće
                 | 
            Jabuke, višnje, jagode, maline, borovnice, kupine, dunje, limun, grejpfrut, kruške, trešnje, breskve, šljive, narandže, mandarine, kivi, lubenice, dinje
                 | 
            Grožđe, smokve, sušeno i kandirano voće, kompoti sa šećerom, slatko tropsko voće, orasi, bademi, lešnici, kokosov orah
                 | 
        
| Piće
                 | 
            Čaj bez šećera ili sa veštačkim zaslađivačem, mineralna voda, voćni sokovi bez šećera, kafa bez šećera ili sa zaslađivačem
                 | 
            Alkoholna pića, sokovi sa šećerom, svi gazirani sokovi, kakao i čokolada
                 | 
        
| Hleb, pecivo i testenina
                 | 
            Testenina, pirinač, hleb od celog zrna, raženi, ovseni, crni i grahamov hleb.
                 Najviše se uzima jedna tanka kriška ili jedno manje pecivo. Ako obrok sadrži krompir, pirinač ili testeninu, hleb se ne jede.  | 
            Lisnato testo, testo sa maslacem ili jajima, čips, smoki, slani štapići, krekeri, kukuruz, kokice...
                 | 
        
| Slatkiši
                 | 
            Marmelada za dijabetičare
                 | 
            Šećer, med, kolači, torte, keks,  bombone, čokolada, sladoled, palačinke, uštipci...
                 | 
        
| Začini
                 | 
            Svi začini, so (do 3 g/dan), senf, sirće (naročito jabukovo), začinsko bilje
                 | 
            Majonez, kečap...
                 | 
        
| Ulja i masnoće
                 | 
            Maslinovo ulje, ulje od uljane repice, sojino ulje, suncokretovo ulje
                 | 
            Svinjska mast, loj, margarin, biljna mast, palmino ulje
                 | 
        
    
Autor 
		
		 
			
			
									Prof. dr
								Maja 
				Nikolić
						
	
	
		
		Prof. dr Maja Nikolić je specijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja, nutricionista, dijetolog. Radi na Medicinskom fakultetu u Nišu.
	
Povezani tekstovi:
Broj komentara: 6
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke

			
						
					
                                    
                                    
                                    
                                    
Orašasti plodovi su super hrana za srce,a samim tim znači da niste u pravu,kao i za voće ,lubenica,grožđe itd.Oprostite,ali ovo nema veze ni sa čim.Svašta.
Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde
Porodica i zdravlje